Knjigom se glave razbijaju!
Marko Marulić
Odlukom Sabora Republike Hrvatske iz 1996. godine 22. travnja proglašen je Danom hrvatske knjige. Spomen je to na Marka Marulića (Split, 1450. – 1524.), oca hrvatske književnosti, koji je upravo 22. travnja 1501. dovršio svoju Juditu. Prvi hrvatski umjetnički ep (u versi harvackih složena) značajan je zbog teme preuzete iz Staroga zavjeta; naime, djelo govori o hrabrosti kršćanske heroine Judite koja nesebičnom žrtvom spašava svoj rodni grad Betuliju od silnoga vojskovođe Holoferna. Ovom je pričom Marul htio ojačati rodoljubni zanos vlastitoga naroda koji je u to doba bio izložen snažnoj najezdi Osmanlija. Marko Marulić simbolizira hrvatsko pisano stvaralaštvo i hrvatsku pisanu riječ jer je, u vrijeme kad su književna djela pisana uglavnom na latinskom, on Juditu napisao na hrvatskom jeziku za one koji dijačke (latinske) knjige ne razumiju, to jest namijenio ju je običnome puku. Marul je dvostruko rimovane dvanaesterce Judite napisao splitskom čakavštinom, ali s primjesama kajkavštine i štokavštine čime je nagovijestio jedinstvo hrvatskoga jezika.
Istoga datuma, 22. travnja (1900.) osnovano je Društvo hrvatskih književnika koje upravo ovoga datuma dodjeljuje nagradu Judita za najbolju knjigu ili studiju o hrvatskoj baštini, nagradu Davidias za najbolji prijevod djela iz hrvatske književne baštine na strane jezike i nagradu Slavić za najbolji autorski prvijenac.
Naši osmaši proučavali su Juditu i Marka Marulića, a svoja su saznanja prikazali prigodnim plakatom u školskom atriju.
