POVIJESNI ZNAČAJ METKOVIĆA

Metković se prvi put spominje 1422. u jednom spisu koji se čuva u dubrovačkom arhivu: flumaria Narrenti subtus Metchovich (...na rijeci Neretvi pod Metkovićem).
Sudeći po arheološkim nalazima na brdu Predolcu, neposredno do grada, život je u njemu otpočeo još u pretpovijesno doba. Pretpostavlja se da su prvi poznati žitelji u donjem toku Neretve bili helenizirani Iliri Daorsi, koje su kasnije potisnuli ratoborni Ardijejci i Delmati. O njima  svjedoče mnogobrojne gradine i kamene gomile na okolnim brdima.

U četvrtom stoljeću pr. Kr. stari Grci počeli su kolonizirati jadranske otoke i obalu, pa su zbog zgodna položaja utemeljili emporij (luku), tri kilometra sjeverozapadno od Metkovića. Bila je to u antici daleko poznata Narona, današnji Vid. Njezini su žitelji  trgovali s Ilirima u unutrašnjosti, prodavajući im oružje, posuđe, nakit i odjeću. Dobar strateški i komunikacijski položaj Narone uvidjeli su i Rimljani, koji su blizu nje podigli vojni tabor (možda u Mogorjelu kod Čapljine ?) za ratovanje protiv Ilira. Narona je vjerojatno za cara Augusta postala kolonija (Colonia Iulia Narona) i upravno središte (conventus Naronitanus).

Devedesetih godina 20. st. u središtu Vida otkopani  su ostaci hrama na glavnome trgu (Augusteum), u kojemu je pronađeno 16 kipova bogova i božica, svi bez glava – kršćanska osveta, među kojima se ističe gotovo tri metra visoki kip divinizirana Augusta u carskoj odori. Kako je Narona bila biskupijsko središte, u njoj je pronađeno više starokršćanskih bazilika, od čega je vrijedna spomena dobro očuvana krstionica u bazilici na mjestu današnje crkve Sv. Vida.

DON MIHOVIL PAVLINOVIĆ

Don Mihovil Pavlinović ( Podgora, 28. siječnja 1831. - Podgora, 18. svibnja 1887.), hrvatski političar i književnik.
Završio je studij bogoslovije u Zadru. Po zanimanju je bio svećenik. Jedan je od utemeljitelja i vođa Narodne stranke i hrvatskog preporoda u Dalmaciji, a čitavog života zagovarao je sjedinjenje Dalmacije s ostatkom Hrvatske. Najviše je cijenio mir i tišinu.
Bio je zastupnik u Dalmatinskom i Hrvatskom saboru, a u Dalmatinskom saboru održao je prvi govor na hrvatskom jeziku.
Osnivač je i urednik narodničkog glasila Narodni list/Il Nacionale.
Obilazio je Dalmaciju budeći nacionalnu svijest i djelujući na prosvjećenju i podizanju dalmatinskih sela iz gospodarske zaostalosti. Svojom iznimnom energijom i gotovo karizmatskim utjecajem među pukom ubraja se u vodeće osobe hrvatske politike u Dalmaciji u drugoj polovini 19. stoljeća.