Ovaj dan svodi se uglavnom na poklanjanje cvijeća, poneku lijepu riječ ili gestu - no, nekad je značio mnogo više. Predstavljao je dan borbe za izlazak iz patrijarhalnih okvira reakcionarne povijesti koja je žene stoljećima tretirala kao građane drugog reda. Žene su svojim angažmanom kroz povijest postigle brojne pobjede protiv nejednakosti, omalovažavanja, seksizma i drugih nepravdi koje su proizlazile iz diskriminacije i neravnopravnosti spolova.

Tzv. ravnopravnost koja se danas brani zakonom, primjerice kad se spominje obvezan broj žena u parlamentu, za većinu žena i njihov osjećaj ravnopravnost je obična farsa kojom se ženama nastoji predstaviti kako stalno napreduju, kako njihova moć jača iz dana u dan. Stvarnost je ipak drugačija - žene su i dalje diskriminirane, slabije plaćene i manje zastupljene u gotovo svim važnim procesima. Borba žena za ravnopravnost, vlastito dostojanstvo i protiv modernog seksizma, postaje imperativ ženama 21. stoljeća.

Međunarodni Dan žena zato i ubuduće treba obilježavati zbog nastavka borbe za jednakost žena i muškaraca i kao osvrt na napredak koji je učinjen u toj borbi s ciljem da dočekamo dan u kome će ravnopravnost postati stvarna i realna, a ne samo deklarativna kakva je danas.