2018-05-04 10:03:37

Drugi dio predstavljanja projekta „ZAVIČAJNA BAŠTINA“

Predstavljanje godišnjega projekta „Zavičajna baština“ nastavljeno je 2. i 3. svibnja u predvorju škole.  Na redu su bile podteme:

Stari predmeti i alati te  dječje igre starih vremena

Legenda o kralju Norinu

Folklorna baština zavičaja

Usmena narodna baština

Mali zavičajni rječnik

Prvi su svoju projektnu podtemu predstavili naši mali gosti, učenici i učenice iz PŠ Prud, a podršku im je pružala učiteljica Sandra Krstičević zajedno s učiteljicom Informatike Tomislavom Ivanković. Osim PPT prezentacije na kojoj su nam izložili foto-album starih predmeta i alata iz našeg neretvanskog zavičaja, svaki učenik donio nam je po jedan stari predmet ili alat te ga je predstavio publici u kratkom spontanom izlaganju. Bili su tu demežana, škare za šišanje ovaca, pržanj, perača, opanci, sadak, arar, tikva za vodu, fenjer, bičve, vreteno, kudjelja  i ostala etnološka baština našeg zavičaja. Sve te predmete prikupili su po malim obiteljskim zbirkama u svom susjedstvu. Na kraju su odigrali i jednu staru tradicionalnu igru iz svog zavičaja. Publika ih je pozdravila srdačnim pljeskom.

 

Poznatu Legendu o kralju Norinu ispričali su nam četvrtaši iz  PŠ Vid sa svojom učiteljicom Elenom Baffo. Uz pomoć PPT prezentacije Lucija Boras, Jasna Kešina i Mirjana Kešina dijaloški su nam ispričale gdje je rječica Norin, tko je kralj Norin, kako je izgledao te u kom obliku legenda o njemu živi i danas. Prisjetili su nas da je i naša ovogodišnja maska bila u znaku kralja Norina te se pridružila realizaciji ovogodišnjeg projekta o baštini zavičaja. To je najpoznatija naša legenda i dio je usmene zavičajne baštine. Nakon toga je učiteljica Nikolina Doko sa svojom Dramskom družinom nižih razreda scenski uprizorila ovu legendu. Mali glumci su na izvrstan način oživjeli legendu i predstavili život kralja koji je samovao u svome kraljevskom dvorcu i tugovao jer ima glavu ko u gudina, noge od kenjca, kozje uši… Nositelji glavnih uloga bili su mali glumci Luka Toni Batinović, Leon Jurković, Melani Primorac, Eva Šiljeg, Martina Turudić i Tonći Volarević.

 

I treću podtemu ove cjeline priredili su učenici nižih razreda. Učiteljica Katarina Petković Galov predstavila je sa svojom malom folklornom družinom (učenici od 2. do 4. razreda) zavičajnu folklornu baštinu. Najprije su zorno predstavili dijelove ženske i muške neretvanske nošnje, a zatim nešto i otplesali. Učenica Nikolina Medak objašnjavala je dio po dio ženske neretvanske nošnje koju čine košulja ili aljina, dolama, sadak, opregalj, tkanica, bičve, opanci, faculet, ogrlica te torba naprtnjača, a male folklorašice Eva Mihaljević i Petra Jurković demonstrirale su pojedine dijelove te ih redom odijevale. Zatim je učenica Lucija Plećaš predstavljala mušku narodnu nošnju koja se sastoji od bijele košulje, krožeta, ječerme, koporana, gaća na klišta, pasa, bičava, opanaka te kape plitice dok su učenici Jack Krstičević i Ljubo Primorac demonstrirali kako izgleda i kako se nosi. Bogatu zbirku nošnji škola posjeduje jer ih je svojim entuzijazmom dala izraditi umirovljena učiteljica TZK Divna Dragović uz pomoć suradnika (Višnja Bukvić, Julija Kaleb) i roditelja, a mi s ponosom čuvamo i njegujemo to folklorno blago. Nakon toga mali folkloraši otplesali su nam ples Neretvanska promenada te igrice Baba kulin vari i Grličica guče.

 

U četvrtak, 3. svibnja predstavljene su još dvije projektne podteme, obje iz književnojezičnog područja.

U njegovanju zavičajne baštine osobitu  pozornost posvećujemo zavičajnom govoru jer je on dio zavičajnog identiteta. Iz razgovora s bakama, djedovima i starijim mještanima izrastao je Mali zavičajni rječnik, koji su priredili učenici 6. c i 7. e razreda pod vodstvom učiteljice Hrvatskoga jezika Ivane Vatović. Učenici su predstavili riječi koje ne pripadaju standardnom jeziku, ali žive u svakodnevnom govoru našega zavičaja. Rječnik, predstavljen PPT prezentacijom, sastojao se od dva dijela: prvi, zavičajne riječi s prijevodom na standardni jezik te drugi, zavičajni frazemi. Popularni zavičajni frazemi na zavičajnom govoru   predstavljeni su u kratkom intervjuu kojega su vodile voditeljice Andrea Petrušić i Ivana Šutalo s djedom i bakom koje su uprizorili naši glumci Marija Rastočić i Josip Klobučić. Nakon predstavljanja Maloga zavičajnoga rječnika pozvali smo nazočne da svakodnevno brinu o očuvanju zavičajnog jezika, dragocjenog kamenčića zavičajne baštine. Pečat ovoj podtemi dao je učenik Mateo Plećaš koji je na zavičajnom govoru kazivao Jokino pismo autora Petra Miloša.

U drugoj podtemi učenici šestih i osmih razreda istraživali su bogatstvo zavičajne usmene književnosti. Učenici 8. c razreda Ante Marević i Laura Mandić te Dominik Jurković predstavili su nam PPT prezentacijom književnu baštinu neretvanskoga kraja krasnosloveći pri tom i najreprezentativnije narodne pjesme, priče, zagonetke, poslovice, predaje  i legende zabilježene u našoj najbližoj okolini. Nakon toga uslijedili su dramsko-scenski nastupi. Igrokaz Vile i djeca izveli su članovi Dramske družine Lea Volarević, Paula Tranpa, Ema Volarević i Antea Krešić uz potporu učiteljice Hrvatskoga jezika Slavice Ilić. Recital sačinjen od odabranih zagonetki iz našega kraja izvele su šestašice Radojka Volarević, Lara Jurković i Lucija Primorac, a pripremila ih je učiteljica Hrvatskoga jezika Marinka Jurković.

 

Time je završeno predstavljanje svih projektnih aktivnosti koje su se provodile tijekom cijele ove školske godine kroz cjelogodišnji projekt Zavičajna baština. Međutim, nismo u potpunosti završili. Najuspjeliji scenski nastupi s predstavljanja bit će utkani u priredbu povodom Dana škole kojoj će tematska okosnica biti zavičajna baština u riječi, boji,  pokretu, zvuku i slici, a priredit ćemo je u petak, 18. svibnja 2018. godine.

 

 


Osnovna škola don Mihovila Pavlinovića Metković