Istina je da  jezik pripada svojim govornicima i   da su svi  njegovi oblici i varijante jednako   vrijedni. Ne postoje loši  govornici materinskog jezika, jedino oni svjesniji i savjesniji jer nam je  obveza da ga njegujemo i cijenimo, čuvamo i  poštujemo. Čovjek koji ne poštuje svoj jezik, ne cijeni  ni svoj narod ni zajedničku baštinu, povijest,  a ni svoju mater.

 Na svijetu ima oko 6000 jezika, ali gotovo polovica je pred izumiranjem jer svaku od tih  jezičnih  zajednica  čini manje od deset tisuća govornika.  Svakog trenutka čak 13 europskih jezika može izumrijeti,  a u neposrednoj opasnosti  od skorog nestanka su  čak 33 jezika  Europe,  upozorava UNESCO  i  navodi da su ti jezici na listi onih koji su ili ugroženi  ili  su već u procesu nestanka.

 Među 33 ugrožena europska jezika, odnosno ona koja su u procesu izumiranja, osam je jezika naroda koji žive u Francuskoj, četiri jezika naroda koji žive u Velikoj Britaniji, tri jezika naroda u Švedskoj, a na popisu  zemalja  u kojima  će  uskoro nestati  pojedini jezici i varijante (narječja i govori ) je – uz Bugarsku, Italiju, Grčku, Finsku, Norvešku i Letoniju – i Hrvatska. Zbog svega ovoga Međunarodni dan materinskoga jezika mora stalno podsjećati na očuvanje jezične baštine i raznolikosti kao najvećeg bogatstva čovječanstva.

“  Vlastiti jezik potvrda je  postojanja i trajanja. Jer, ako umre jezik, umrijet će i njegov narod, ako pak živi jezik, živjet će i njegov narod. “       Artur R. Bagdasarov